top of page

Karnegijeva zadužbina: Rusija i zapadne izvozne kontrole - značaj uobičajenih tehnologija

Writer's picture: Urednički timUrednički tim

20/08/2024

Kontejneri sa robom za izvoz na istočnoj obali SAD (foto: cbp.gov)

Jedan od aspekata koji je iznenadio stručnjake jeste stepen u kojem je Rusija povećala svoju industrijsku proizvodnju naoružanja, piše u analizi Karnegijeve zadužbine za međunarodni mir koje se bavi pitanjem izvozne kontrole u Rusiju. Iako Rusija uvozi različite vojne artikle, od iranskih dronova do severnokorejskih artiljerijskih granata, njena domaća proizvodna baza brzo se preusmerila na ratnu ekonomiju.


Procene pokazuju da je sada oko 7,5 procenata BDP-a Rusije posvećeno vojnoj potrošnji, a industrija zapošljava 3,5 miliona Rusa, što čini 2,5 procenata populacije zemlje. Povećana vojna potrošnja dovela je do neočekivanih distorzija: prema izveštaju Guardian-a, “Mašinisti i varioci u ruskim fabrikama koje proizvode ratnu opremu sada zarađuju više od mnogih menadžera i advokata.”


Ključ za održavanje ruske vojne industrije je pribavljanje kritičnih komponenti kao što su elektronska integrisana kola. Iako je Zapad onemogućio Rusiji pristup naprednim modelima, njene fabrike se snalaze sa nižerazrednim zamenskim proizvodima. U mnogim slučajevima, isti čipovi koji se nalaze u uobičajenim aparatima kao što su mikrotalasne rerne takođe su dovoljni da napajaju ruske krstareće rakete i borbene tenkove.


Kako je izjavila američka sekretarka za trgovinu Džina Raimondo (Gina Raimondo), “Imamo izveštaje od Ukrajinaca da, kada pronađu rusku vojnu opremu na terenu, ona je ispunjena poluprovodnicima izvađenim iz mašina za pranje sudova i frižidera.” Oslanjanje na nižerazredne čipove može dovesti do kompromisa u funkcionalnosti.


Na primer, vojne verzije čipova dizajnirane su da budu otporne na visoke temperature (i stoga su teško dostupne zbog sankcija). Umesto toga, Rusija koristi obične čipove, ali ih dopunjuje rashladnim telima i debelim izolacionim zaptivkama kako bi unutrašnji elektronski delovi ostali hladni.


Sveprisutnost i široka upotreba ovih komponenti čine ih više od samo dual-use tehnologija—artikala sa specifičnom vojnom i civilnom primenom. Umesto toga, treba ih smatrati “omni-use” tehnologijama, prisutnim u svakom segmentu moderne ekonomije.


Ove tehnologije uglavnom razvija i kontroliše privatna industrija (umesto da ih nadziru vlade koje uvode sankcije), za razliku od kontrolisanih dual-use proizvoda. Njihova široka dostupnost i promenljiva priroda krajnje upotrebe nisu pogodni za nefleksibilnost izvoznih kontrola.


Ruski dron Orlan-10, koji se koristi za lociranje ukrajinskih trupa i vozila radi brzih udara, ilustruje vojnu upotrebu uobičajenih tehnologija. Takođe ukazuje na to koliko Rusija zavisi od dual-use komponenti nabavljenih od američkih proizvođača. Generator Orlana-10 pokreće čip kompanije Texas Instruments—čip koji se često nalazi u HVAC sistemima.


Komponente švajcarskih kompanija STMicroelectronics i U-blox nalaze se u kontroleru leta i GPS modulu. Kontroler leta takođe sadrži više mikrokola proizvedenih od strane kompanije Freescale Semiconductor, koja je u vlasništvu holandske firme (nekada američke).


Komponente Freescale-a se često koriste u vremenskim stanicama, mašinama za pranje veša i respiratornoj opremi. Jedna od retkih komponenti proizvedenih u Rusiji, navigacioni prijemnik u GPS modulu, izgrađena je na američkom čipu kompanije Analog Devices.


Analize pokazuju da većina ruskih komponenti—bilo da su to mikroprocesori ili GPS jedinice—potiče od američkih kompanija kao što su Intel, AMD i Texas Instruments.


Carinski zapisi pokazuju da su ruske kompanije od februara 2022. do kraja te godine zaključile više od 3.000 transakcija uvoza poluprovodnika vrednih najmanje 100.000 dolara po transakciji—od kojih je 70 procenata predstavljalo proizvode američkih proizvođača čipova.


Kako je naveo jedan ruski proizvođač oružja, on nema “problema” sa nabavkom čipova jer je “nemoguće izolovati Rusiju od celokupne globalne baze elektronskih komponenti. To je fantazija misliti drugačije.”, stoji u analizi Karnegijeve zadužbine.

  • facebook
  • twitter

©2023 Balkanska bezbednosna mreža. Odbrana i bezbednost iz ugla novinara i urednika sa prostora Jugoistočne Evrope.

bottom of page