Srbija: vojna obuka za tridesetdvogodišnjake
- Aleksandar RadiÄ
- Nov 25, 2022
- 2 min read
24/11/2022

Rezervisti koji nisu sluÅŸili vojni rok treba da proÄu kroz vojnu obuku od 30. godine kada se uvode u rezervni sastav do 32. godine ÅŸivota. To je navedeno u jednom recentnom propisu koji je proÅ¡ao sa malom paÅŸnjom javnog mnjenja.
Od oktobra 2019. na snazi je uredba po kojoj se provodi vojna obuka za lica koja nisu sluşila vojni rok i definisano je da se u rezervni sastav Vojske Srbije (VS) uvode muškarci koji su navršili 30. godina i nisu sluşili vojsku.
U tom propisu nije navedeno koji je limit starosti za obuku i sada je odgovor poznat jer je
utvrÄen kriterijum po kojem se obaveza odnosi na lica starosti do 32 godine koja nemaju odreÄen ratni raspored.
Procena za vojnoevidencione specijalnosti (VES) za koju se provodi bouke zasniva se na
struÄnoj spremi, zanimanju, znanju i veÅ¡tinama potrebnima za popunu VS sa odreÄenim kadrom.

Novi propis iako navodi da osnovnu vojnu obuku prolaze lica koja su prioritetna za popunu VS predviÄeno je da se ako postoji potreba VS moÅŸe poslati u centar za obuku i lica starija od 32 godine.
Na osnovnu obuku mogu i dobrovoljci ÅŸenskog pola ili rezervisti koji to izriÄito ÅŸele bez obzira na starost. Limit je vojna obaveza koja se zavrÅ¡ava u 60 godini za muÅ¡karce i 50 za ÅŸene.
Uredbom o naÄinu obuÄavanja i kategorijama graÄana koje za potrebe zemlje obuÄava ministarstvo odbrane od oktobra 2018. uvedena je obuka za rezerviste koji nisu sluÅŸili vojsku.
PredviÄeno je da proÄu kroz osnovnu obuku koja traje najduÅŸe 25 dana u kalendarskoj godini. Zatim, prema potrebi idu na specijalistiÄku obuku koja je takoÄe limitirana na 25 dana u godini. Dodatna moguÄnost je da se provede i neka druga obuka od najviÅ¡e 20 dana ako je potrebno da rezervista usvoji kako se kaÅŸe u uredbi ânova znanja, veÅ¡tine i navikeâ.
Na primer to moÅŸe da bude kurs preobuke za neko novo sredstvo ratne tehnike.
U poÄetku rezervisti su pozivani na dvonedeljni kurs u centre za obuku. Na obuku marta 2019. doÅ¡ao je tadaÅ¡nji ministar odbrane Aleksandar Vulin i to je u delu javnog mnjenja bio povod za podsmeh i posredno stvaranje negativne slike o kratkom boravku u kasarnama.

Na ÅŸalost liÄni politiÄki marketing jedne liÄnosti bio je povod za stav javnosti da se radi o neozbiljnom pristupu obuci.
Ustvari za VS radi se o jednom od bitnih mehanizama popune ratnog razvoja jer znatan broj jedinica u miru ima samo jezgro za ratni razvoj na mobilizacijski poziv.
Samo mali broj elitnih jedinica su u klasifikaciji sa oznakom R-0 koja podrazumeva da u miru ima preko 90 odsto kadra. Neke jedinice su R-1 sa 70-90 odsto ljudstva i razlika se u ratu podmiruje mobilizacijom rezervista.
VeÄina nataljona VS su niÅŸeg nivoa razvoja sa oznakama R-2 (popuna 30-70 odsto), R-3 (10-30 odsto) i R-4 (do 10 odsto). Pasivna rezerva koja treba da u ratu obezbedi razvoj jedinica postepeno stari od 1. januara 2011. kada je obustavljeno obavezno
sluÅŸenje vojnog roka.
U meÄuvremenu, podmlaÄivanje je reÅ¡avano svrstavanjem rezervista koji su proÅ¡li
dobrovoljnu obuku, ali taj broj je premalen sudeÄi o odlukama da se pristupi obuci pasivne rezerve.
Formalno, mladi Äovek sa 30 godina uvodi se âna papiruâ u rezervu, ali bez neke konkretne obuke to je bio samo birokratski Äin.
Sada sa definisanim periodom od 30-32 godine starosti za obuku rezervista proširena je baza ljudskih resursa za ratne jedinice.
