top of page
  • Writer's pictureVojkan Kostić

Uskoro odluka o mogućoj donaciji francuskih Miraža Ukrajini

17/01/2024


Francuski Miraži 2000 i belgijski F-16 na zadatku NATO er polisinga (foto: twitter.com/Armee_de_lair)

Francuska Vlada odlučiće u toku ove nedelje da li će pozitivno odgovoriti na zahtev Ukrajine da joj isporuči šest višenamenskih aviona Miraž 2000D, kako bi osvežila postojeću flotu taktičkih bombardera Su-24M/MR, koja je po svemu sudeći na izmaku snaga.


Taktički bombarder Su-24 Fencer predstavlja vrlo važno borbeno sredstvo za Ukrajinu jer je

osposobljen za nošenje krastareće rakete SCALP EG/Stormshadow, koja je do sada u više

navrata upotrebljena veoma uspešno protiv ruske vojne infrastrukture na Krimu i u Donbasu.


Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Ukrajina je nasledilo oko 120 aviona tog tipa u više verzija, ali su godine i nedovoljno finansiranje sistema odbrane učinile svoje pa je rat protiv Rusije dočekalo od 25 do 27 komada. Ratni gubici i intenzivan utrošak ionako istanjenih resursa doveli su do toga da se, prema različitim procenama, u ukrajinskoj vojsci koristi šest do sedam komada letelica Su-24.


Pritom nije jasno da li su svi primerci osposobljeni za nošenje krstarećih raketa zapadnog porekla ili je njihov broj još manji. Zbog toga bi dolazak šest Miraža 2000D bio preko potrebno osveženje za ukrajinsku avijaciju, tim pre što taj avion u standardnoj lepezi ubojnih sredstava ima upravo pomenutu krstareću raketu.

Miraž 2000 na stajanci (foto: twitter.com/Armee_de_lair)

Nije, doduše, jasno da li je ta zemlja već preduzela određene mere da obuči letačko i zemaljsko osoblje za njihovu eksploataciju, što je proces koji bi mogao da potraje. Svojevremeno je francuski Figaro pisao o tome da se ukrajinski piloti aktivno obučavaju za letenje na Miražima u francuskim bazama Nansi i Mon de Marsan, ali te tvrdnje nisu dobile svoju potvrdu.


Ministarstvo odbrane te zemlje samo je kratko navelo da se ukrajinske vazduhoplovne i posade protivvazduhoplovnih sistema obučavaju u Francuskoj da što efikasnije prežive sve izazove savremenog rata u situacijama u kojima se nađu pod vatrom neprijatelja, što je odgovor koji nije razrešio niti jednu dilemu.


Nedavno je francuski predsednik Emanuel Makron u intervjuu za francusku televiziju TF1

potvrdio da je dozvolio obuku ukrajinskih borbenih pilota, u saradnji sa ostalim državama EU,

ali je ideju o mogućoj donaciji aviona nazvao "teorijskom debatom".


Miraž 2000 je francuski avion projektovan 1978. godine, koji se nalazi u naoružanju od 1984.

godine. Za Francusku i inostrane kupce proizvedeno je oko 600 komada, od čega se oko 100

letelica upotrebljava u Francuskoj.


Francuski piloti Miraža 2000 na zadatku NATO er polisinga na Baltiku (foto: twitter.com/Armee_de_lair))

Priča o mogućoj donaciji Miraža 2000D Ukrajini nije nova jer se o tome govorilo u više navrata i tokom prošle godine. Tada su se osim francuskih aviona, i već mitskih F-16, kao moguća pojačanja pominjali i Su-25 iz nekih NATO zemalja ali i američki A-10 Thunderbolt II.

Višenamenski F-16 još nisu stigli a Su-25 i A-10 se više i ne pominju, ali je priča o Miražima

reaktivirana pred posetu ukrajinske delegacije Parizu, koja je zakazana za 18. januar.


I dok će prijemom F-16, koji se očekuje u toku ove godine, Ukrajina pokušati da dovede u

pitanje nespornu rusku prevlast u vazdušnom prostoru, eventualni dolazak francuskih letelica

pomogao bi da ta zemlja zadrži dinamiku upotrebe krstarećih raketa, sa kojima je do sada imala zapažene rezultate. Tim pre što za sada nema dokaza da su ukrajinski lovci tipa Mig-29 i Su-27 ikada korišćeni u ulozi nosača krstarećih raketa.


Pojedini ruski izvori navode da postoji opcija po kojoj će Ukrajina osim aviona dobiti dodatnih

40 SCALP EG/Stormshadow, iako nije jasno ko je izvor za tu informaciju i koliko je pouzdana. Rakete SCALP EG/Stormshadow borbenu premijeru u Ukrajini imale su polovinom maja kada su gađane pojedine fabrike u luganskoj oblasti u Donbasu, gde su Rusi remontovali oruđa za kopnenu vojsku.


Nakon toga gađani su pojedini mostovi na Krimu, na šta su Rusi odgovorili

dejstvom po aerodromu sa kojeg su poletali raketonosci Su-24. Konačno, Ukrajinci su tim raketama naneli štetu sistemima PVO ali i ruskoj mornarici na Krimu, gađajući pojedina plovila i infrastrukturu potrebnu za remont i održavanje brodova i podmornica.


Raketa SCALP EG na ukrajinskom Su.-24 (foto: twitter.com)

Rusi su u svim situacijama prijavili obaranje većeg broja ispaljenih raketa, dok su ukrajinci

dejstvu svoje avijacije pripisivali ogromne uspehe. Pravi efekat tih ukrajinskih raketa i PVO

odgovora Rusije nije moguće proceniti u punom obimu zbog neumerene propagande obe strane koja u pojedinim momentima u potpunosti kompromituje i samu ideju informisanja o tom sukobu.


Po svemu sudeći, Ukrajina i dalje neće moći da se u potpunosti odrekne postojećeg naoružanja iz sovjetske ere već će i u doglednoj budućnosti, ako se rat nastavi, morati da ga koristi uporedo sa sistemima koji stižu kroz donacije.


Donacije koje po svojem obimu očigledno ne mogu da naprave odlučujuću prevagu u korist

Kijeva u bratoubilačkom ratu koji se nastavlja nesmanjenom žestinom.



bottom of page