top of page
  • Writer's pictureVojkan Kostić

Švedska povećava izdvajanja za vojsku jer nema dovoljno regruta

29/04/2024

Vežba Baltops 22 u Švedskoj (foto: nato.int)

Odbor za odbranu parlamenta Švedske preporučio je da vojni budžet te zemlje do 2030. godine bude povećan za pet milijardi američkih dolara kako bi se omogućilo povećanje broja regruta na redovnom služenju vojnog roka u toj zemlji za čak 50 odsto. 

 

Izveštaj predviđa postepeno povećanje broja regruta sa trenutnih 8.000 godišnje na 12.000 u 2030. godini.

 

Tim sredstvima predviđena su, takođe, i neka ulaganja u jačanje Ratnog vazduhoplovstva, konkretno u oblasti protivvazduhoplovne odbrane (PVO).

 

Odluka o povećanju broja regruta stiže u trenutku kada je Švedska, nakon višedecenijske politike vojnog nesvrstavanja, odlučila da pristupi NATO, što je direktna posledica napada Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

 

Članovi Odbora za odbranu švedskog parlamenta, u čijem radu učestvuju poslanici osam političkih partija, ocenili su da upravo članstvo u NATO, i veće ambcije koje iz njega proističu, zahtevaju takav razvoj događaja.

 

"Nije moguće isključiti oružani napad na Švedsku ili nekog našeg saveznika", navodi se u izveštaju tog Odbora objavljenog na čak 300 strana.

 

Zakonodavna vlast je navela da to treba uraditi po ugledu na Norvešku i Dansku, koje su od ranije članice NATO, a koje su takođe pokrenule proces povećanja regrutne vojske.

 

Norveška je početkom aprila saopštila da će sa sadašnjih 9.000 regruta godišnje svoj kontigent povećati na 13.500 do 2036. godine, dok je Danska najavila da će do povećanja broja regruta stići tako što će povećati dužinu trajanja vojnog roka sa četiri na 11 meseci i tako što će u regrutnu masu uključiti i žene.

 

Švedski parlamentarci su konstatovali da je potrebno unaprediti i PVO kapacitete Švedske, pre svega u oblasti odbrane od bespilotnih letelica.

 

Konstatovali su da im nedostaju i krstareće rakete, kao i ljudstvo za popunu mornaričkih jedinica.

 

Ministar odbrane Švedske Pal Jonson izjavio je da su te preporuke bile nužne u svetlu sve složenije bezbednosne situacije u svetu, a očekuje se da će premijer te zemlje Ulf Kristerson verovatno podržati većinu predloga, uprkos činjenici da će to usloviti i značajno veća ulaganja u odbranu.

 

Trenutni švedski vojni budžet iznosi oko 11 milijardi dolara što znači da bi izdvajanja te zemlje za oružane snage trebalo povećati za nešto više od 45 odsto.

bottom of page