Krapović: Crna Gora odgovorno pristupa članstvu u NATO, budžet za odbranu po prvi put preko 2% BDP

14/05/2024 Posle političkih promena u Crnoj Gori 2020. godine unutar regiona bilo je procena da će doći do promene odnosa prema NATO. Nove vlasti bile su dosledne u primeni preuzetih obaveza na osnovnu članstva u savezu u koji je Crna Gora ušla 5. juna 2017. godine.  Dragan Krapović, ministar odbrane Crne Gore, u intervujuu za Balkansku bezbednosnu mrežu kaže da ulazak u listu članova " nije bio cilj sam po sebi, već osnova za kontinuirano sprovođenje ključnih zadataka i odluka sa evroatlantske agende, čime potvrđujemo pouzdano savezništvo naše države u Alijansi. U tom kontekstu, i nakon političkih promjena nastalih nakon 2020. godine, svi konstituenti vlasti potpisivanjem koalicionog sporazuma obavezali su se da će nastaviti da odgovorno pristupaju NATO članstvu i implementaciji odluka koje proističu iz ovog spoljnopolitičkog aranžmana. Posebno je to izraženo kada je riječ o 44. Vladi, u okviru koje obavljam dužnost ministra odbrane. Naime, sadašnja izvršna vlast je jasno trasirala spoljnopolitički put koji sadrži tri ključna zadatka: pouzdano članstvo u NATO, intenzivan reformski proces sa ciljem članstva u Evropskoj uniji i održavanje dobrosusjedskih odnosa kroz jačanje regionalne saradnje ".  Sada 44. Vlada Crne Gore ceni da su kredibilna članica i Krapović kaže " u fokusu nam je upravo doprinos sistemu kolektivne odbrane u skladu sa nacionalnim kapacitetima. Najefikasniji način na koji jedna članica može kontribuirati Alijansi ogleda se u kontinuiranom investiranju u nacionalne odbrambene kapacitete i sposobnosti. Tako će i Crna Gora nastaviti da modernizuje svoju Vojsku i generalno odbrambeni sektor kako bi bila u poziciji da aktivno doprinosi kolektivnom sistemu odbrane.Uporište za takav plan imaćemo u nikad većem odbrambenom budžetu koji će ove godine, po nacionalnim projekcijama, po prvi put premašiti 2% BDP, a od čega će gotovo trećina biti namijenjena modernizaciji i opremanju Vojske Crne Gore ".  Crna Gora za posebno važan zadatak smatra vojnu transformaciju Alijanse i " pojačano prisustvu na istočnom krilu NATO, kao aktivnosti koje za cilj imaju da spriječe eventualno prelivanje sukoba na evroatlantsku teritoriju " kaže ministar Krapović. Konkretno potezi su prisustvo Vojske Crne Gore na zadacima NATO u inostranstvu -  " crnogorski vojnici će i dalje biti angažovani u dvije od osam borbenih grupa, i to u Letoniji, u kojoj smo angažovani od 2018. godine i u Bugarskoj, u kojoj naši vojnici učestvuju od 2023. godine " naglašava ministar Krapović. On smatra da se treba kontinuirano poboljšavati usklađenosti nacionalnog strateškog odbrambenog okvira sa NATO planovima i učestvovati u  NATO komandnoj i strukturi snaga. Na zadacima očuvanja  mira i bezbednosti i van NATO granica " naši vojnici će biti prisutni i u NATO misijima na Kosovu i Iraku " kaže crnogorski ministar odbrane. Krapović dodaje da Crna Gora treba da odgovornim pristupom nastavi da promoviše ideju evropske i evroatlantske perspektive regiona Zapadnog Balkana, kao jedinog garanta trajne stabilnosti ovog područja. Poseban izazov su promene političkog okvira - " Geopolitičko okruženje NATO saveza u Evropi značajno se izmijenilo tokom protekle decenije, posebno nakon agresije Ruske Federacije na Ukrajinu. U cilju odvraćanja mogućeg napada, po prvi put nakon završetka Hladnog rata, politički lideri NATO saveza donose niz političkih odluka o povećanju prisustva vojnih snaga na istočnom krilu" ceni ministar Krapović. On naglašava da je Crna Gora prepoznala potrebu da se ojača istočno krilo Alijanse i preduzmu mere odvraćanja od agresije i zato su crnogorski vojnici u Bugarskoj i Letoniji. To su zadaci koji "podižu ugled i kredibilitet Crne Gore kao odgovorne članice "  kaže ministar.  Crna Gora učestvuje u misiji  KFOR i NALT na Kosovu, NMI misiji u Iraku, UN misiji MINURSO u Zapadnoj Sahari i EU misiji ATALANTA u vodama Adenskog zaliva. Pokrenuta je procedura za  učešće u NATO operaciji „Čuvar Mora“ (SEA GUARDIAN) u Mediteranu, te u UN misiji na Kipru. " U proceduri se nalazi i prijedlog za donošenje odluke za učešće u EU misiji vojne pomoći Ukrajini – EUMAM UA, koju bi pripadnici Vojske realizovali zajedno sa Slovenačkom Vojskom na lokacijama u Njemačkoj, čime se potvrđuje nastavak i proširenje izuzetno kvalitetne i sadržajne saradnje koju je Ministarstvo i Vojska razvilo sa Slovenijom " rekao je ministar Krapović  U kontekstu podrške Ukrajini on kaže da je  " Crna Gora  kroz više paketa pomoći pružila značajnu političku, finansijsku i vojnu podršku Ukrajini. Do sada pružena pomoć je realizovana kroz NATO mehanizme ili na bilateralnoj osnovi. Naglasio bih da će Crna Gora i u narednom periodu, u skladu sa svojim mogućnostima, a na osnovu potreba Kijeva, nastaviti sa pružanjem podrške ukrajinskoj strani ".  Unutar regiona Crna Gora razvija bilateralnu i multilateralnu odbrambenu saradnju sa svim zemljama regiona, sa ciljem jačanja međusobnog povjerenja i unapređenja dobrosusedskih odnosa i ministar Krapović kaže da " Naše odnose sa Bosnom i Hercegovinom i Republikom Srbijom karakteriše nepostojanje otvorenih pitanja, kao i zajednička evropska ambicija. U bilateralnim odnosima insistiramo na poštovanju nacionalnih odluka o unutrašnjoj politici i spoljnopolitičkim prioritetima ". On naglašava da " Crna Gora podržava integracione procese BIH i Srbije, u skladu sa njihovim nacionalnim odlukama i spremna je da podijeli svoje iskustvo iz dosadašnjeg procesa evropskih integracija, kao i da pruži potrebnu podršku BIH na njenom putu ka NATO ". Ministar Krapović na pitanje Balkanske bezbednosne mreže da li se u perspektivi može očekivasti da Crna Gora šalje kadete na školovanje na Vojnu akademiju U Beogradu rekao je da će se ta tema razmotriti. Za sada se sarađuje " po pitanju usavršavanja i to na polju hemijsko, biološko, radiološko, nuklearne odbrane (HBRN) imajući u vidu da se podoficirski i oficirski kadar upućuje na kurseve koji se realizuju u Centru ABHO u Kruševcu ". Sada Crna Gora školuje kadete na inostranim vojnim akademijama u savezničkim državama, koji se nakon završetka obrazovanja proizvode u početne oficirske činove  - " Trenutno na vojnim akademijama u SAD, Austriji, Italiji, Grčkoj, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji obrazujemo 50 kadeta (38 muškaraca i 12 žena). Ove godine obrazovanje na vojnim akademijama završava 16 kadeta/kinja, a od obnove nezavisnosti Crne Gore obrazovanje je završilo 112 kadeta/kinja " kaže Krapović.  On ukazuje i na " Drugi način prijema oficirskog kadra je stipendiranje studenata na civilnim fakultetima u zemlji i inostranstvu, koji se nakon završetka obrazovanja, kao i kadeti, proizvode u početne oficirske činove i raspoređuju u jedinice Vojske Crne Gore. Stipendiranje studenata se vrši na osnovu potreba službe Vojske Crne Gore za ona zanimanja koja su specifična i za koja se kadeti ne obrazuju na vojnim akademijama (studijski program iz oblasti IT, građevinarstva, medicine, zaštite na radu, muzičari i. Trenutno stipendiramo dvoje studenata koji ove godine završavaju obrazovanje (jedan stipendista koji se obrazuje na Elektrotehničkom fakultetu u Podgorici i jedan stipendista koji se obrazuje na Fakultetu tehničkih nauka, smjer – Upravljanje rizikom od katastrofalnih događaja I požara u Novom Sadu,  Srbija). Do sada je po ovom osnovu u službu u Vojsci primljeno sedmoro oficira ".  Još jedan model popune je prijem oficira u Vojsku Crne Gore putem javnih oglasa koje objavljuje Ministarstvo, a na osnovu potreba službe Vojske, kao i proizvođenjem u oficire vojnika po ugovoru i podoficira, ukoliko imaju odgovarajuće obrazovanje i ukoliko to potrebe popune Vojske zahtijevaju. Oficirski kadar je potreban za popunu Vojske za koju Krapović kaže da " u miru broji 2.368 formacijskih, odnosno radnih mjesta. U uslovima ratnog stanja Vojska broji 5.159 formacijskih mjesta, od čega rezervni sastav popunjava 2.791 formacijskih mjesta " jedan dodatni model popune je rezerva i ministar kaže da je " Zakonom o Vojsci Crne Gore definisano je da, vojna obaveza državljanina Crne Gore za službu rezervnom sastavu, nastaje sa navršenih 18 godina života, i prestaje sa navršenih 60 godina života. Ministarstva odbrane vodi evidenciju, i u slučaju potrebe (ratnog ili vanrednog stanja) mobiliše i poziva u službu u Vojsci, vojne obveznike. U skladu sa Odlukom Vlade, Vojska Crne Gore Dugoročnim planom razvoja odbrane predviđeno je kao Prioritet III nivoa - Razvijanje koncepta neaktivne rezerve do 2026. godine, te očekujemo da do tog roka dostignemo postavljeni cilj kako bi rezervne jedinice Vojske bile funkcionalne u slučaju mobilizacije ". Izvor rezervista biće dobrovoljno služenje vojnog roka i do sada su četiri generacije prošle tromesečnu obuku.  Jedan problem koji Vojska Crne Gore mora da reši je nedostatak poligona za borbenu obuku. Ministar kaće da se radi na " iznalaženju adekvatne lokacije i uspostavljanju vojnog poligona u Crnoj Gori, što je kompleksan proces koji traje i zahtijeva detaljne i sveobuhvatne analize, ispitivanja i planiranje. Realno je očekivati da taj cijeli proces, od identifikacije, prijedloga pa do formiranja i stavljanja u funkciju poligona, potraje. Potrebno je ponovo dobiti sve dozvole, potencijalno izvršiti eksproprijaciju zemljišta, izraditi odgovarajuće elaborate uticaja na životnu sredinu i održivosti, pa tek na kraju elaborate samog poligona. Do tada će pripadnici Vojske Crne Gore u cilju unaprjeđenja obučenosti, operativnih sposobnosti i jačanja saradnje sa saveznicima i partnerima koristiti poligone u susjednim i drugim savezničkim i partnerskim državama ". Prema izveštajima ministarstva odbrane preduputna obuka za crnogorski kontigent u Bugarskoj sada se izvodi u Albaniji.  Pitanje poligona je važno za ovladavanje novom tehnikom – pešadija ima laka patrolna vozila JLTV, avijacija helikoptere Bel 412, a priprema se nabavka patorlnih brodova. Ministar Krapović kaže da je u modernizaciji težište u srednjoročnom periodu na rastu " mobilnosti, manevra i zaštite snaga, protivoklopnih sposobnosti, pružanja efikasne vatrene podrške, sposobnosti izvođenja operacija u ekstremnim klimatskim uslovima, sposobnosti transporta i logističke podrške, sposobnosti hemijsko-biloško-nuklearne odbrane, HUMINT i ISR sposobnosti i sposobnosti protivvazduhoplovne zaštite i sajber odbrane. Pored navedenih projekata opremanja ". Osim nabavki opreme radi se na " infrastrukturnim projektima koji se odnose na život i rad pripadnika vojske,  nadzor vazdušnog prostora i akvatorije Crne Gore i reagovanje u različitim kriznim situacijama u podršci drugim institucijama ". Iz crnogorskih zvaničnih dokumenata o budžetu za ovu godinu vidljivo je da se radi na rekonsturkciji kasarni, gradnji komandne Mornarice i uređenju radarskog položaja Zekova glava na planini Bjelasici na koji će da bude postavljen osmatrački radar nabavljen od NATO.